U našoj školi ožujak je protekao u znaku obilježavanja Dana hrvatskoga jezika, koji se svake godine održavaju od 11. do 17. ožujka.
Pod vodstvom učiteljice Dijane Kuček, učenici šestih i sedmih razreda krenuli su na jezično putovanje kroz povijest i zavičaj. Kroz kreativne su radionice istražili bogatstvo hrvatske baštine – od drevnog pisma do zavičajnog govora.
Šestaši su se na trenutak vratili u daleku prošlost. Umijesili su maštu i glinamol te urezivali svoja imena koristeći uglatu glagoljicu. Rezultat su unikatne ogrlice s glagoljičnim slovima, koje služe kao podsjetnik na najstarije hrvatsko pismo, ali i kao originalan modni dodatak.
U sedmim je razredima bilo posebno živo jer su učenici radili u tri tematske skupine. „Mladi pjesnici“ pokazali su domoljubni duh pišući stihove uz odabrani akrostih VUKOVAR, slaveći grad simbol hrvatske slobode. „Čuvari baštine“ spasili su stare kajkavske riječi od zaborava izradom „Malog rječnika zavičaja“ dok su se jezični detektivi bavili pravopisnim izazovima. Izdvojili su najčešće jezične pogreške i prikazali ih u točnom i netočnom obliku. Njihovi primjeri su plastificirani kako bi svim učenicima služili kao trajni podsjetnik u svakodnevnoj nastavi.
Pod vodstvom učiteljice Andree Krnic Kišiček učenici 5. b razreda rješavali su rebuse, lektorirali tekstove, proučavali glagoljicu i anglizme te pronalazili riječi na hrvatskom standardnom jeziku. Bavili su se najčešćim jezičnim pogreškama, čitali pjesme posvećene hrvatskome jeziku i uređivali tematski pano.
Učitelj Likovne kulture Ivan Mladenović i učenici 6. a razreda su u sklopu nastave Likovne kulture obilježili Dane hrvatskoga jezika kroz kreativnu i interdisciplinarnu aktivnost povezivanja jezika i likovne umjetnosti. Polazište rada bila je glagoljica, staro hrvatsko pismo koje ima važnu ulogu u očuvanju kulturnog i nacionalnog identiteta. Učenici su se najprije upoznali s osnovnim oblicima glagoljičnih slova, njihovom povijesnom vrijednošću i vizualnim karakteristikama. U praktičnom dijelu sata učenici su modelirali svoja imena u glagoljici koristeći plastelin u boji.
Kroz rad su razvijali: osjećaj za oblik i liniju, prostorno oblikovanje i modelaciju, finu motoriku i preciznost te kreativno izražavanje kroz osobni identitet. Poseban naglasak stavljen je na transformaciju slova u likovni oblik, gdje su učenici istraživali kako pismo može postati vizualni motiv i umjetnički izraz. Završni radovi predstavljaju spoj tradicije i suvremenog izraza – glagoljica kao kulturna baština oživjela je kroz igru boje, oblika i materijala.
Na nastavi njemačkoga jezika, pod vodstvom učitelja Branka Bunića, učenici su proučavali germanizme koji su duboko ukorijenjeni u hrvatskome jeziku, posebice u sjeverozapadnim krajevima zbog povijesnog utjecaja.
Raznovrsnim aktivnostima učenici su na zanimljiv način povezali jezičnu baštinu, povijest i kreativno izražavanje te na taj način razvijali ljubav prema materinskom jeziku i svijest o važnosti očuvanja jezične kulturne baštine.
Dijana Kuček, Andrea Krnic Kišiček, Ivan Mladenović, Branko Bunić
