11. studenoga svake godine obilježava se i slavi Dan hrvatskih knjižnica. Tim povodom Varaždinska županija nagrađuje najčitače školskih i gradskih knjižnica s njihovog područja. Ove godine su našu školu i školsku knjižnicu predstavljali učenici Isabela Križan i Lovro Gluhak.
Županija je sve najčitače nagradila knjigama i prigodnim domjenkom nakon svečanosti.

Velike pohvale našim najčitačima te im želimo da u našoj školskoj knjižnici otkriju i pročitaju još mnogo zanimljivih, zabavnih i poučnih knjiga!

Ivančica Magić

U srijedu, 5. studenoga 2025. godine, učenici Osnovne škole „Petar Zrinski“ Jalžabet proveli su dan u Zagrebu na izvanučioničkoj nastavi ispunjenoj učenjem, kulturom i zabavom. Dva autobusa s učenicima od petog do osmog razreda krenula su ispred škole u 7:30 sati, a putovanje autocestom proteklo je u vedrom raspoloženju uz kraće stajanje za užinu i odmor.

Po dolasku u Zagreb, učenici su se prema dobnim skupinama uputili različitim rutama. Učenici petih i šestih razreda, koji su putovali prvim autobusom, posjetili su Hrvatsku radioteleviziju na Prisavlju. Ondje su, uz stručno vodstvo, obišli studije u kojima se snimaju poznate televizijske emisije te upoznali način rada i povijest nacionalne televizije. Učenici sedmih i osmih razreda, koji su putovali drugim autobusom, obišli su s licenciranim vodičem središte Zagreba. Razgledali su Tunel Grič, Krvavi most, Radićevu ulicu, Kamenita vrata i Gornji grad, a kroz zanimljive priče i legende upoznali su povijest Gradeca i Kaptola.

Svi su se ponovno okupili u Gradskom kazalištu „Žar ptica“, gdje su u 12 sati pogledali predstavu Ako kažeš, gotov si!. Predstava je oduševila učenike dinamičnom radnjom, humorom i važnom porukom o toleranciji i uvažavanju.

Nakon predstave uslijedio je ručak u restoranu Medvedgrad do kojeg su učenici stigli šetnjom Frankopanskom ulicom i Ilicom. Poslijepodne su posjetili Prirodoslovni muzej, gdje su, uz stručno vodstvo, upoznali raznolike prirodne zbirke, izloške i fosile te naučili mnogo o geologiji, biologiji i povijesti našeg planeta.

Iako umorni, učenici su se kući vratili prepuni dojmova, novih znanja i lijepih uspomena. Ova izvanučionička nastava još je jednom pokazala koliko su ovakva iskustva vrijedna jer učenicima omogućuju da uče izravno iz stvarnosti te povezuju školsku nastavu s kulturom, poviješću i zajedništvom.

 Dijana Kuček

Dana 15. listopada 2025. učenici Novinarske grupe „Pero“ posjetili su udrugu Spas u Varaždinu. Povodom Dana životinja donacije su prikupili učenici matične škole i područne škole Kelemen.

Prikupljale su se dekice, igračke i hrana – sve kako bi našim četveronožnim prijateljima bilo ugodnije te kako bi imali dovoljno hrane i topline.

Tijekom posjeta učenici su upoznali Rokyja, čupavog i razigranog psića koji je pronađen u šumi. Pripremili su i pitanja za voditeljicu udruge, koja je spremno odgovarala na sve što ih je zanimalo. Saznali su da u udruzi trenutačno boravi više od 400 pasa, da svakodnevno dolaze volonteri koji pomažu u brizi o životinjama te da udruga uspješno djeluje već 25 godina.

Posjet udruzi organizirala je pedagoginja Nataša Špralja, a učenike su pratile učiteljice Romina Tkalec i Ivančica Magić.

Romina Tkalec

Susreti mladih koji se provode među osnovnim školama naše županije dosegli su svoje sedmo izdanje. Ideja koja je potekla iz kruga učitelja povijesti je da se učenici druže u opuštenijem izdanju, da nauče nešto više o nekoj povijesnoj epizodi, da se natječu kroz kviz i i ostale vještine. Tema ovogodišnjih 7. Susreta mladih bila je kultura sjećanja – 100. obljetnica proslave 1000 godina Hrvatskog kraljevstva i 80 godina završetka 2. svjetskog rata. Sudjelovale su tri osnovne škole: OŠ Sračinec, III. OŠ Varaždin i naša. Pokrovitelj je bila Varaždinska županija koja je osigurala besplatan autobus uz suorganizaciju Udruge antifašista Varaždin.

Ove godine u planu je bio posjet lokalitetu Stupe na Kalniku, no zbog šumskih radova, zaustavili smo se u Gabrinovcu, mjestu partizanske bolnice koja je ovdje djelovala 1943.-1944. godine. Bila je to prava šumska bolnica za ranjene partizane u koju se moglo smjestiti i do 90 pacijenata, uz prateće osoblje. Povijest Gabrinovca predstavio je voditelj projekta Milivoj Dretar koji je pred 15 godina rukovodio obnovom spomen-bolnice. O spomenicima pred školama u Biškupcu i Sračincu kao dijelu kulture sjećanja govorile su profesorice Margareta Skuhala Juričić i Branka Pentić. Posebno dojmljivo bilo je pješačenje od Leskovca do Gabrinovca i natrag čime smo prošli 13 km kroz šumu. Učenici su usput brali gljive, kestene, jabuke. Na kraju je održan kviz gdje su najbolje znanje pokazali naši osmaši. Svi sudionici nagrađeni su prigodnim nagradama. Snimala nas je i jedna televizija. Ovakvi projekti omogućuju stjecanje iskustvenog znanja, omogućuje izravno, osjetilno iskustvo koje se bolje pamti i razumije u usporedbi s učenjem iz udžbenika.

M. Dretar

Uoči Svjetskog dana arheologije koji se obilježava krajem listopada, petaši su sa svojim učiteljem Povijesti posjetili prapovijesni tumulus Gomila. Tema prapovijesti u fokusu je na početku petog razreda pa nam se ova izvanučionična nastava odlično uklopila u satove. Tumulus Gomila je grobni humak starosti oko 2700 godina, nastao kao dio pogrebnog rituala za nekog kneza u halštatskom razdoblju. Zadnjih godina Gomila je temeljito istražena, humak je otvoren, a sve pronađeno pohranjeno u muzeju. Nakon upoznavanja s arheološkim nalazištem, učenici su dobili odgovore na brojna pitanja: što je i čemu je tumulus služio, tko je tu pokopan, kolika je starost tumula, što se krilo u unutrašnjosti i što je pronađeno, što napraviti s pronađenim artefaktima u prirodi, gdje su arheolozi pohranili pronađeno, zašto je sve puno pepela i kamenja u grobnici. Petašima je ovo bio prvi susret s takvom lokacijom, a iako o Gomili kruže mnoge legende, upute su bile usmjerene da se pridržavamo znanstvenih činjenica. Za zadaću, petaši su dobili zadatak raspitati se i zabilježiti jednu priču o zagonetnoj Gomili. Na satovima se posebna pažnja dala i Vučedolu, Veneri iz Willendorfa i našoj poznatoj spilji Vindija čime smo arheologiju itekako provukli kroz naše satove.

M. Dretar