Naši osmaši zadnjih su se mjeseci bavili temom Drugog svjetskog rata na satovima Povijesti i kao jedan od predviđenih zadataka, planirana je terenska nastava u Spomen područje Jasenovac. Izabrali smo termin početkom travnja, po povratku s proljetnih praznika. Sudjelovalo je svih trinaestero učenika osmog razreda pod vodstvom prof. povijesti i geografije Milivoja Dretara i razrednice Vesne Kušćer Čisar, a terensku nastavu financira Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih Republike Hrvatske.

Nakon dvosatne vožnje, pred nama se ukazala široka travnata ledina sa Cvijetom u daljini. Kao što je spomenuto na satovima Povijesti, riječ je o jednom od najljepših postratnih spomenika na širem prostoru sa nemjerljivom simbolikom – kameni Cvijet izrasta iz mukom natopljene zemlje po kojoj su hodali i ubijani logoraši nekadašnjeg ustaškog koncentracijskog logora Jasenovac (1941.-1945.). U samom logoru stradalo je i petnaestak žitelja općine Jalžabet za koje smo položili cvijeće u kripti cvijeta. Posjet Jasenovcu započeo je susretom s muzejskim kustosom Đorđom koji je uz stazu prema spomeniku strpljivo govorio o nastanku logora, žrtvama, logorskom životu i dehumanizaciji zatočenih te o slavnom proboju 22. travnja 1945. Nakon obilaska Cvijeta, uslijedila je radionica uz memorijalni postav i pretraživanje imena, a pronašli smo i ime Dragutina Steinera, tridesetogodišnjeg Židova iz Kelemena kojeg su ustaše odveli 1942. i koji se iz logora nikad nije vratio. U skladu s pedagoškim preporukama, nakon potresne priče o logoru Jasenovac, uputili smo se na malo vedrije mjesto – u Hrvatsku Kostajnicu. Dočekao nas je prekrasni povijesni gradić okupan suncem, nabujalom rijekom Unom i Starim gradom Zrinski. Kostajnica je doživjela mnoge dobre trenutke poput ubrzane izgradnje u doba Napoleonove vlasti, ali i tragične kao za vrijeme Drugog svjetskog i Domovinskog rata.

Milivoj Dretar, prof.