Druga gimnazija Varaždin ugostila je u četvrtak, 27. ožujka, Županijsku smotru Projekta građanin. To je četvrto izdanje smotre u Varaždinskoj županiji, a prije toga se održavala u Čakovcu. Čast da otvori Smotru pripala je našoj ravnateljici Mirjani Kučar, dok je pedagoginja Nataša Špralja bila članica Prosudbenog povjerenstva. Naša škola bila je suorganizator, a jedan od voditelja smotre bio je prof. Milivoj Dretar, voditelj Županijskog stručnog vijeća za Građanski odgoj i obrazovanje i međupredmetne teme za osnovne škole. Ukupno je sudjelovalo pet škola sa šest projekata.

Našu školu predstavljali su članovi Školske družine „Suhodol“, osmaši Klara, Martin, Katja i Dorja koji su prezentirali projekt “Voda život znači“. Mentor učenicima je Milivoj Dretar. U sklopu projekta Suhodolci su anketirali učenike i njihove roditelje; proveli terensko istraživanje na tekućicama te ih testirali na prisustvo kemijskih supstanci; istraživali zakonsku regulativu o vodama i lokalne propise o korištenju vode; kontaktirali Općinu, Županiju, Hrvatske vode, Vatrogasnu zajednicu Općine Jalžabet, Zavičajni muzej Varaždinske Toplice, Saborski odbor za prirodu, Ministarstvo zaštite okoliša; održali zajednički sat sa srednjoškolcima  Medicinske škole Varaždin; intervjuirali ravnateljicu škole; sproveli niz akcija na školi poput izložbe radova, kviza, prezentacija. Po uspješno odrađenoj Županijskoj smotri, Suhodolci se nadaju i pozivu na Državnu smotru u Zagreb.

M. Dretar

U subotu, 22. ožujka, Centar izvrsnosti za nacionalnu povijest završio je s radom. Među 38 ovogodišnjih polaznika, bile su i naše dvije učenice – Dorja Pernar iz 8.a i Tena Filipašić iz 8.b razreda. Radile su u modulu „Burno 20. stoljeće“ kojeg je mentorirao prof. Milivoj Dretar. Završni zadatak svakog polaznika bio je izraditi istraživački rad. Dorja se pozabavila zahtjevnom temom „Borba za prava žena“ te usporedila situaciju tijekom 1. svjetskog rata, međuratnog razdoblja, 2. svjetskog rata i poraća. Posebnu pažnju posvetila je narodnim heroinama te prvoj ministrici Mitri Mitrović Đilas. Tena se zauzela za zavičajnu povijest, obradila je razdoblje Drugog svjetskog rata u jalžabetskom kraju. Pritom je sama intervjuirala nekoliko starijih mještana koji su joj pomogli u razumijevanju ratne svakodnevice i izradi povijesnog rada.

Polaznici su prošli opsežan program od preko 30 nastavnih sati, dva posjeta Gradskom muzeju u Varaždinu, dva tematska dana, arhivska radionica i završna terenska nastava za sve sudionike u Knin, Maslenički most i Novigrad koji je financijski pomogla Varaždinska županija. Pohađati Centar izvrsnosti bilo je vrlo zanimljivo. Čula sam neke nove podatke, a svidjele su mi se radionice i terenske nastave. Sve je bilo odlično organizirano. Neke stvari će mi svakako trebati u srednjoj školi, a planiram i druge godine polaziti Centar izvrsnosti za nacionalnu povijest, rekla je Dorja.

M. Dretar

Dana 25. ožujka u područnoj školi Kelemen i 27. ožujka u matičnoj školi Jalžabet održane su vježbe evakuacije u slučaju potresa, a sudjelovali su svi naši učenici i djelatnici. Vježbe su se sastojale od simulacije potresa u obliku neprekidne zvonjave od jedne minute za vrijeme koje su se učenici i učitelji sklonili pod klupe. Nakon prestanka zvona svi su napustili učionice krećući se uz nosive zidove prema dogovorenom redoslijedu i planu izlaska i izašli van iz škole te se udaljili od školske zgrade na sigurnu udaljenost. Vježbe su bile uspješne i vrlo poučne.

Voditeljica vježbi bila je učiteljica Draženka Kućar, povjerenik radnika za zaštitu na radu.

U ponedjeljak, 24. ožujka 2025. učenici trećih razreda matične i područne škole sudjelovali su na edukativnoj radionici „Kodeks sigurnosti na vodi“, koju provodi Gradsko društvo Crvenog križa Varaždin. Radionicu je vodila Ela Okreša Đurić, stručna suradnica za edukaciju i projektne aktivnosti.

Kroz interaktivne aktivnosti i zanimljive primjere učenici su naučili kako se odgovorno ponašati u blizini vode, prepoznati potencijalne opasnosti te kako sigurno uživati u ljetnim mjesecima. Osim teorijskog dijela, učenici su imali priliku isprobati opremu koja se koristi kod spašavanja na vodi.

Ova radionica bila je izuzetno korisna i zanimljiva, a učenici su pokazali veliki interes i aktivno sudjelovali u raspravi. 

Snježana Arić

Mjesec ožujak obično označava kraj teme o Drugom svjetskom ratu na satovima povijesti, stoga je idealno da to gradivo zaokružimo terenskom nastavom na povijesnoj lokaciji – u Spomen području Jasenovac. Govoriti i opisivati, a kamoli posjetiti Jasenovac nije lako, riječ je o najvećem pojedinačnom stratištu u Hrvatskoj, mjestu gdje je od ljeta 1941. do 22. travnja 1945. postojao ustaški koncentracijski logor koji je progutao preko 100.000 života. Među stradalnicima bili su i žitelji općine Jalžabet: članovi obitelji Marković, Dragutin i Malvina Steiner iz Kelemena, Franjo Skrovec, Jozefina Vijabašić, Ivan Vidović. https://www.jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=7618 Neki su osuđeni zbog podrijetla, neki zbog otpora fašizmu, a mnogi su tamo skončali kao nevine žrtve ustaškog režima.

Uz potporu Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, osmaši su krenuli na put pod vodstvom učitelja Milivoja Dretara i Branka Bunića. Jasenovac nas je dočekao u prohladnom proljetnom jutru. Osmaši su najprije obišli logorski put od ulaza do Cvijeta gdje su u podnožju položili cvijeće i zapalili lampaše za sve žrtve logora. Potom su u manjim grupama sudjelovali u muzejskoj radionici i tražili odgovore na mnoga pitanja te individualno rješavali nastavne zadatke iz povijesti. Četiri sata prošla su brzo. Na povratku kući stali smo u županijskom središtu Sisku gdje je bilo vremena za kraću šetnju gradom, sladoled i druženje.                     

                         M. Dretar

Od 11. do 17. ožujka, povodom Dana hrvatskog jezika, prisjetili smo se bogatstva i važnosti hrvatskoga jezika te razvijali svijest o njegovoj pravilnoj uporabi. Učenici su kroz edukativne radionice istraživali povijest jezika, igrali ulogu lektora ispravljajući pravopisne i gramatičke pogreške, transliterirali glagoljicu, borili se protiv anglizama tako da su za odgovarajući anglizam pronašli riječ na hrvatskom standardnom jeziku, pisali pjesme na kajkavskom narječju, izražajno čitali pjesme posvećene hrvatskome jeziku te sudjelovali u interaktivnom kvizu prisjećajući se borbe za hrvatski jezik. Aktivnosti i radionice bile su prilika za jačanje osjećaja nacionalnog identiteta i ljubavi prema hrvatskom jeziku. Učenici su razvijali socijalne vještine te natjecateljski duh. Na taj su način dokazali da se hrvatski jezik voli znanjem.
Dani hrvatskoga jezika manifestacija je ustanovljena odlukom Hrvatskoga sabora 1997. godine kako bi se odala počast Deklaraciji o nazivu i položaju hrvatskoga književnoga jezika koja je objavljena 17. ožujka 1967. godine u časopisu Telegram. Deklaracija je predstavljala borbu za hrvatski jezik, njegov samostalni razvoj bez vanjske nadređenosti i pravo hrvatskoga naroda da svoj jezik naziva vlastitim imenom – hrvatski jezik.
”Ići stazama jezične kulture nije teško. Dovoljno je samo krenuti prema njezinu vrhuncu i svaki dan načiniti bar jedan korak u osvajanju neizmjernih izražajnih mogućnosti hrvatskoga jezika.” (Stjepan Babić)

Andrea Krnic Kišiček